Fotografije koje su desetljećima bile skrivene: Dubrovnik dobiva digitalnu riznicu sjećanja

Dubrovnik uskoro dobiva svoju digitalnu arhivu koja bi mogla zauvijek promijeniti način na koji gledamo vlastitu prošlost. Riječ je o Topoteci Dubrovnik , platformi koja će na jednom mjestu okupiti stare fotografije, dokumente i osobne zapise naših sugrađana te ih učiniti dostupnima javnosti.

O čemu je točno riječ, objasnila nam je dr. sc. Monika Grdiša Asić, voditeljica Topoteke Dubrovnik i vanjska suradnica na Sveučilište u Dubrovniku.

– Topoteka Dubrovnik je digitalna platforma osmišljena za stvaranje virtualnih zbirki koje kombiniraju lokalnu povijest, baštinu i tematske sadržaje. Ovo je prvi put da se u Dubrovniku organizira ovakav projekt i to je iznimno važno jer naša lokalna baština na ovaj način postaje dio europske baštine, dostupne svima – istaknula je Grdiša Asić.

Naime, iako je dubrovačka Topoteka prva takva na našem području, u Europi ih već postoji više od 350. Projekt se pokreće u sklop institucionalnog projekta „MIDIA – Migracije i oblikovanje dubrovačkog identiteta između povijesti i suvremenosti“, koji se provodi na Sveučilištu u Dubrovniku.

Stare fotografije iz ladica postaju dio povijesti

Poseban naglasak stavljen je na – građane. Upravo su njihove privatne fotografije, obiteljski zapisi i dokumenti ključni za razumijevanje stvarnog, svakodnevnog Dubrovnika – onog izvan razglednica.

– Cilj je na jednom mjestu ispričati povijest našeg grada kroz privatne zbirke koje inače ne bi bile dostupne široj javnosti. To mogu biti fotografije s placa, šetnje po Lapadu, stare slike prijevoznih sredstava, dokumenti o akademskoj mobilnosti, migracijama ili bilo kakvim životnim pričama vezanim uz grad i okolicu – objašnjava Grdiša Asić.

Mnogi već dijele stare fotografije po društvenim mrežama, no Topoteka donosi sustavan, stručno obrađen i trajno dostupan arhiv.

Bez straha: autorska prava su zaštićena

Jedno od najčešćih pitanja je – što je s autorskim pravima i mogućim zloupotrebama?

– Svaka fotografija i dokument koriste se isključivo uz suglasnost vlasnika. Građa se skenira, originali se vraćaju vlasnicima, a sadržaj je zaštićen jednom od najrestriktivnijih Creative Commons licenci. Nema straha od krađe ili zloupotrebe – naglašava voditeljica projekta.

Čak i ako netko ne zna točnu godinu nastanka fotografije, to nije prepreka. Dovoljan je okvirni vremenski raspon i osnovne informacije koje će se unijeti u obrazac prilikom predaje.

Kada i gdje donijeti fotografije?

Građani svoje fotografije i dokumente mogu donijeti na Sveučilište u Dubrovniku od 2. do 6. ožujka, u vremenu od 8 do 16 sati.

Nakon prikupljanja slijedi obrada materijala – skeniranje, katalogizacija i pisanje detaljnih opisa. Dio platforme bit će dostupan već u ožujku, dok se prve obrađene fotografije za javnost očekuju prije ljeta.

U budućnosti je planirana i suradnja s dubrovačkim muzejima, državnim arhivom i školama, no prvi i najvažniji korak je – javni poziv građanima.

Jer možda baš u vašoj kutiji sa starim fotografijama leži komadić povijesti koji nedostaje Dubrovniku.
Vrijeme je da ga podijelite.