STRUČNJACI TVRDE: Evo kojim gradskim područjima prijete poplave i potop kulturnog blaga

Klimatske promjene sve snažnije pogađaju povijesnu jezgru Dubrovnik, a poplave postaju jedan od najvećih rizika za njegovu kulturnu baštinu, stanovnike i infrastrukturu. Najugroženija su područja smještena u zonama visokog rizika od plavljenja, a stručnjaci upozoravaju da će ekstremne oborine i porast razine mora taj problem dodatno pogoršati u nadolazećim godinama.

Prema Planu pripravnosti i upravljanja rizicima za svjetsko dobro „Stari grad Dubrovnik“, posebno kritično područje unutar stare gradske jezgre je Stradun s pripadajućim bočnim ulicama. Zbog specifične konfiguracije terena, blizine mora i nedostatnog održavanja sustava odvodnje, pri porastu razine mora voda prodire kroz glavna gradska vrata i širi se Stradunom i okolnim ulicama. Time su ugrožene i brojne povijesne građevine koje se nalaze na tom prostoru, ali i svakodnevni život građana.

Iako su dubrovačke zidine na južnom i jugozapadnom dijelu stare jezgre svojevrsna prirodna obrana od mora, a građevine se ondje nalaze na većoj nadmorskoj visini, niži dijelovi grada ostaju izloženi čestim poplavama. Problem dodatno otežava činjenica da je kanalizacijska mreža u povijesnoj jezgri jedna od najstarijih u Europi. Sedam stoljeća star sustav danas se teško nosi s količinama oborinskih voda koje donose snažna nevremena.

Nerijetko dolazi do začepljenja kanala i izbijanja otpadnih voda na pločnike, dok prodor mora u kanalizacijsku mrežu dodatno opterećuje sustav. Dugotrajna izloženost vodi nanosi štetu i samim građevinama pa voda prodire u temelje, podrumske prostore i krovne konstrukcije, narušava strukturu materijala i dugoročno destabilizira objekte.

Unutar kontaktne zone grada posebno je ugroženo područje luke Gruž, gdje se nalazi dvadesetak pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, među kojima su brojni povijesni ljetnikovci. Osim toga, u ostalim dijelovima kontaktne zone bujične vode tijekom jakih kiša nanose kamenje i zemlju na prometnice, što dovodi do zatvaranja cesta i otežava hitne intervencije.

Problemi s oborinskom odvodnjom dodatno su izraženi zbog toga što se sustav sanitarne odvodnje razvijao brže od sustava za oborinske vode. Posljedica su česta lokalna plavljenja ulica, izlijevanje u more i materijalna šteta na infrastrukturi.

Određeni pomaci učinjeni su 2019. godine, kada su očišćeni kanali ispod Straduna, a radovi na rekonstrukciji sustava vodoopskrbe i odvodnje nastavljeni su i u kasnijim godinama na više lokacija u povijesnoj jezgri. Unatoč tome, sve učestalije ekstremne vremenske pojave, koje uključuju nagle i obilne oborine u kombinaciji s plimom, ponovno dovode do urbanih poplava u najnižim dijelovima grada.

Stručnjaci upozoravaju kako će bez daljnjih ulaganja u sustav oborinske odvodnje i prilagodbe klimatskim promjenama, Dubrovnik sve teže štititi svoju iznimnu kulturnu baštinu.