ZA NEPOVJEROVATI Možemovci protiv biciklističke staze i to devet kilometara uz more

Gradska vijećnica Grada Korčule jutros je bila premala za sve zainteresirane, krcata do posljednjeg mjesta, ispunjena mještanima Kneža i Pupnata koji su došli iz prve ruke čuti što uskoro ih čeka.

Županijska uprava za ceste Dubrovačko-neretvanske županije ovim je susretom započela ciklus predstavljanja projekta za otočane, najavili su uskoro i nastavak kako bi se lokalna zajednica detaljno uključila u proces koji će dugoročno mijenjati prometnu sliku istočnog dijela otoka Korčule.

Prezentaciju je održao Ivo Kaštelan, ravnatelj ŽUC-a, kao nositelja projekta te predstavnici projektanta, tvrtke Geoprojekt d.d. iz Splita. Prisutan je bio i stručni savjetnik na projektu Jeroslav Šegedin, inače dugogodišnji građevinski inženjer, istaknuti stručnjak koji je bio šef izgradnje Pelješkog mosta. Javnu raspravu otvorio je gradonačelnik Korčule Frano Jeričević.

Projekt rekonstrukcije županijske ceste Ž6224, kako je objasnio ravnatelj Kaštelan, izvodit će se u tri faze. Prva faza je obnova ceste od Plodina do Nove luke Polačište, druga faza je već gotova, a odnosi se na kontaktnu zonu za Polačište te treća i najduža faza od Polačišta do Račišća. Zahvat obuhvaća proširenje i geometrijsko usklađivanje kolnika, obnovu kolničke konstrukcije, biciklističku stazu, rješavanje odvodnje te podizanje razine prometne sigurnosti.

Raspravu je otvorila gradska vijećnica Igra Šain Kovačević (Možemo), pitala je koji su konkretni zahtjevi Grada Korčule i mještana bili uvaženi i implementirani u projekt, je li biciklistička staza jednosmjerna ili dvosmjerna te gdje je cesta najuža i najšira.

Kaštelan je odgovorio da je bilo jako puno zahtjeva, ne može se sjetiti svih, ali sjeća se nekih. Odustali su od treće trake za skretanje za Pupnat u Knežama, izbacili su bočna parkirna mjesta u Knežama, odustali su od treće trake za skretanje za Žrnovo u Žrnovskoj Banji, na više mjesta će raditi potporne zidove kako se inzistiralo itd. Što se tiče projektnog zadatka, objašnjava Kaštelan, širina ceste je dimenzija 2,75 metara, a pješačka i biciklistička staza 2,5 metra, no postoji dijelovi ceste gdje se neće moći ispoštovati takav projektni zadatak pa će staza biti uža.

Potom se razvila žustra rasprava o biciklističkoj stazi koja je potrajala do kraja javne prezentacije. Mještani su pitali koja je poanta biciklističke staze ako nije dvosmjerna, isticali su kako nije kontinuirana nego isprekidana u naseljima.

Mještani su iskoristili priliku iznijeti animozitet i negodovanje prema biciklistima, što je razumljivo. Naime, cesta od Korčule do Rašića je u najmanju ruku loša, uska, nepregledna i opasna te odavno nije adekvatna za moderni cestovni promet. Kad tome pridodate ljetne mjesece i gužve te kolone biciklista, jasno nam je zašto otočani ne vole bicikliste.

Međutim, mještani ne žele ni biciklističku stazu. Neki su stariji otočani tražili da se zabrani ili kazni bicikliste koji će voziti novom cestom, no inženjer Šegedin je strpljivo objasnio kako se ne radi o cesti isključivo za motorna vozila, kako takve ceste imaju posebna obilježja te kako se ne može zabraniti biciklistima da voze cestom.

Projektanti su objašnjavali da će se izgraditi i nogostup i to sa strane bliže moru gdje ima manje kuća. Jedna je žena potom ustvrdila da javno pomorsko dobro, od kojeg će se uzeti dio za biciklističku stazu, želi ostaviti unucima, a ne biciklistima.

„Možemo li se ovdje sad dogovoriti da ćete razmotriti ukidanje biciklističke staze?“, inzistirala je mještanka Kneža, na što je projektant odgovorio – „Biciklistička staza je bila projektni zadatak“.

Knežani su uglavnom bili jednoglasni da biciklističku stazu ne žele, a razlog je njena širina. Žele nogostup koji, za razliku od ceste, može biti uži od 2,5 metara, a po kojem će onda vjerojatno voziti i biciklisti. Razlog je zadiranje staze u javno pomorsko dobro što će, zajedno s kolnikom i bankinom kako ističu, naštetiti vizuri mjesta.

„Nije problem biciklistička staza, već njen obuhvat od 2,5 metara. Što prometnica, što staza, što bankina, cesta će biti široka pet metara, dignut će ljudima privatne parcele te se oduzima značajan dio obalnog pojasa što šteti vizuri mjesta. Ako bude uža, onda se ne može nazivati biciklističkom stazom“, objasnio je Knežanin.

Korčulanski Možemo, kako smo neslužbeno doznali na prezentaciji, organizirat će zahtjev ili peticiju kojom će tražiti ukidanje biciklističke staze, a koji će, kako su najavili, potpisati što više Knežana. Ravnatelj Kaštelan je istaknuo da se sve primjedbe vezane za cestu mogu poslati putem maila na info@zuc-dubrovnik.hr te da će se one argumentirane uvažiti, ako za to bude mogućnosti. Za sad ne znamo kakva će biti sudbina biciklističke staze.

Inače, projekt je vrijedan 25 milijuna eura za što je već potpisan Ugovor o bespovratnim sredstvima s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, a otočani ga čekaju već desetljećima. Važno je istaknuti da je tih devet kilometara ceste jedna od najatraktivnijih biciklističkih ruta u županiji te da je već prepoznata kao takva čemu svjedoče beskrajne kolone biciklista tijekom proljeća, ljeta i jeseni. Ukidanjem biciklističke staze, ovaj dio otoka izgubit će važan segment održivog i aktivnog turizma, ali ne samo to. Beskrajne kolone biciklista će, kao i prije, voziti nasred kolnika.