
A TEK SU U VRTIĆU Parčeva kuharica: kako su mali Mokošani oživjeli zaboravljene dubrovačke ričete
Od jedne obične vrtićke aktivnosti do ozbiljnog projekta koji je okupio djecu, roditelje, bake, djedove i cijelo susjedstvo, tako je nastala “Parčeva kuharica”, jedinstvena zbirka tradicionalnih dubrovačkih recepata iza koje stoje mali polaznici Dječjeg vrtića ‘Mala kuća’ u Mokošici.
Ravnateljica vrtića Diana Brkić priznaje kako u početku nisu ni slutili da će projekt prerasti u nešto ovako veliko.
„Nismo znali da će Parčeva kuharica izrasti u ovako ozbiljan projekt. Kod nas se često dogodi da projekti prerastu sami sebe. Krenemo uvijek od djeteta i od onoga što je njemu zanimljivo, a dovoljno izazovno da ga potiče na razvoj“, kaže Brkić.
Ideja je proizašla iz projekta Mali Vlahovi ljudi, u sklopu kojeg su se odgojitelji bavili očuvanjem tradicije i kulturne baštine. Logičan nastavak bio je kuhanje jela koja se tradicionalno pripremaju za Festu sv. Vlaha.
„Uključili su se roditelji, bake i djedovi, pa čak i susjedi. U jednom trenutku nam je nestalo struje dok su se kuhali šporki makaruli, pa su se lonci nosili u susjedstvo da se sve dovrši. To je bio pravi mali community projekt“, prisjeća se ravnateljica uz osmijeh.
Na kraju pedagoške godine, kad su na jedno mjesto skupili fotografije, zapise i dokumentaciju, shvatili su da imaju nešto puno više od interne vrtićke uspomene.
„Imali smo predivan materijal. Tradicionalne ričete dubrovačkog kraja, povijest namirnica, priče o ljutoj naranči, kontonjati, rozati. Svaku ričetu donijela je jedna obitelj, na svoj način. Puno dubrovačkih riječi je zapisano i objašnjeno, da i oni koji nisu iz našeg govornog područja mogu prepoznati naš zavičajni govor. Bilo bi šteta da to ostane samo pedagoška dokumentacija“, kaže Brkić.
Djeca su projekt doživjela potpuno prirodno, bez ikakve prisile.
„Oni su sve to proživljavali. Mutili su, nosili kolače peći, kuhali, servirali ručak. Nitko ih nije gurao u aktivnosti. Kad djeci damo malo više povjerenja i prostora, vidimo koliko su zapravo sposobna i samostalna. Tada sve rade s osmijehom od uha do uha“, govori ravnateljica.
Posebno naglašava koliko je važno djecu od najranije dobi povezivati s tradicijom, u vremenu kad su okružena digitalnim sadržajima i brzom svakodnevicom.
„Dubrovnik je grad duboko utkan u tradiciju. Tradicija nije nešto strano, ona je u nama i mi je svakodnevno živimo. Sve što djeca donesu iz kuće u vrtić njima je prirodno. Nema tu prisile. Od spravljanja ričeta do plesova – sve to ima nemjerljivu vrijednost za razvoj djeteta“, objašnjava.
U projektu je sudjelovala i kazališna glumica Izmira Brautović, koja već godinama surađuje s vrtićima na očuvanju zavičajnog govora.
„Ona je bila ključna za dubrovačke riječi i ispravnost rječnika u kuharici. Djeca u školi uče standardni jezik, ali zavičajni govor je izuzetno važan dio identiteta i ne smije se izgubiti“, ističe ravnateljica.
A Parčeva kuharica nije kraj priče. U vrtiću već planiraju novi projekt.
„Sljedeći projekt je Parčeva vrtlarica. Posvetit ćemo se uzgoju mediteranskog i ljekovitog bilja jer imamo prekrasan vrt. Djeca će učiti strpljenje, brigu i čekanje, od sjemena do prvog lista ili cvijeta. To su životne lekcije“.
Zaključuje kako su pravi nositelji ovakvih ideja upravo odgojitelji.
„Ja sam tu kao podrška, ali oni su kreatori svega. I dok god postoji ovakva energija, bit će i ovakvih projekata.“




