Kako zadržati život na Kalamoti? Grad ulaže, plaća, pomaže…, ali trend ostaje negativan

Kalamota je elafitski otok koji je u posljednjem desetljeću izgubio velik broj stanovnika, čak 44 posto.

Iz Grada Dubrovnika poručuju kako se sustavno ulaže u poboljšanje kvalitete života na Kalamoti s jasnim ciljem očuvanja stanovništva i poticanja ostanka mladih obitelji na otocima. Naime iz Grada navode kako iako primarna zdravstvena skrb nije u nadležnosti gradova, Grad Dubrovnik godinama razvija nadstandarde u zdravstvu te snažno potiče i podupire dostupnost zdravstvenih usluga na otoku. 

“Neprekidnim financiranjem rada zdravstvene ambulante na Kalamoti od 2017., kao i uređenjem i opremanjem ordinacije te stana za liječnicu koja živi i radi na otoku, osigurani su stabilni uvjeti za zdravstvenu skrb otočana. Time je značajno podignuta razina sigurnosti i kvalitete života, što je jedan od ključnih preduvjeta demografske revitalizacije,” kazala je glasnogovornica Grada Dubrovnika Magdalena Prkut.

Također iz Grada ističu kako je u 2025. godini Grad je donirao sredstva za nabavu nove zubarske stolice i opreme, čime je dodatno unaprijeđena zdravstvena usluga. 

Stanovnici Kalamote kao najveći problem navode prometnu povezanost s Gradom, o čemu smo već pisali. 

Iz Grada navode kako je 2018. uvedena brodska linija na relaciji Grad Dubrovnik – Luka Gruž – otok Koločep – Gornje Čelo, kao usluga javnog prijevoza u lokalnom linijskom obalnom prometu. 

“Ova linija dva puta dnevno osigurava povratnu vezu između Gruža i Koločepa, a sufinancira je Grad Dubrovnik putem Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, na inicijativu Mjesnog odbora Koločep. Za ovu namjenu iz gradskog proračuna izdvaja se oko 70.000 eura godišnje, čime se otočanima osigurava pouzdana i redovita povezanost s kopnom,” kazala je Prkut. 

Iz Grada poručuju kako se posebna pažnja posvećuje mladim obiteljima kroz razne demografske mjere, među kojima je i pravo na novčani dar za novorođeno dijete u iznosu od 1.327,23 eura za roditelje s prebivalištem na području Elafita, kao i mjera „30 × 30“, kojom se potiče stambeno zbrinjavanje mladih obitelji. Ove mjere izravno su usmjerene na zadržavanje i povratak stanovništva na otoke.

Ipak uz sve navedene mjere na Kalamoti se nastavlja negativan demografski trend. Hoće li se u doglednom vremenu što promijeniti?