STANI MALO Svi pričaju o injekciji za mršavljenje: liječnica upozorava, nije to čarobni štapić

U posljednjih nekoliko godina sve se više govori o lijekovima koji su izvorno razvijeni za liječenje dijabetesa, a danas se koriste i u terapiji pretilosti. Njihova primarna namjena nije bila mršavljenje, ali se kroz kliničku praksu pokazalo da mogu pomoći u regulaciji tjelesne mase. Upravo zato sve češće postaju dio razgovora o višku kilograma, ne kao modni trend, nego kao jedna od mogućnosti u liječenju ozbiljnog zdravstvenog problema.

Sve više Dubrovčana traži stručnu pomoć zbog viška kilograma. No iza te brojke ne stoji samo želja za boljim izgledom, nego sve veća svijest da pretilost nije estetski problem, nego ozbiljno zdravstveno stanje.

Kako ističe liječnica Sandi Tešanović, specijalistica interne medicine i subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije, Hrvatska je danas među vodećim europskim zemljama po broju pretilih osoba. Upravo zato smatra važnim da se o ovoj temi govori otvoreno, ali odgovorno.

Pretilost se danas smatra bolešću. Ne zato što netko ne izgleda kako društvo očekuje, nego zato što višak kilograma utječe na gotovo svaki sustav u tijelu. Srce, tlak, šećerna bolest, pluća, zglobovi, hormoni, plodnost i mentalno zdravlje samo su dio posljedica koje se vežu uz dugotrajni višak tjelesne mase.

Doktorica naglašava da se problem ne rješava jednim potezom.

Nije samo lijek rješenje. Terapija je zadnja točka u cijelom procesu. Prije toga dolaze prehrana, kretanje i promjena načina života.

Upozorava da je današnji stil života jedan od glavnih razloga porasta pretilosti. Brza prehrana, obroci izvan kuće, premalo kretanja, puno sjedenja i stalna prisutnost mobitela doveli su do toga da se tijelo sve manje koristi onako kako bi trebalo.

Promjena, kaže, mora početi rano.

Već u trudnoći, u vrtićima i školama treba stvarati navike koje će djeci biti normalne. Ako dijete odrasta na grickalicama i zaslađenim pićima, a kretanje mu nije dio svakodnevice, posljedice se ne mogu izbjeći.

Posebno upozorava na opasnost samoinicijativnog uzimanja terapija bez liječničkog nadzora.

Svaki lijek ima svoje nuspojave. Prije bilo kakve terapije potrebno je napraviti laboratorijske nalaze, utvrditi zdravstveno stanje i tek onda, uz edukaciju o prehrani i tjelovježbi, odlučiti što je za pojedinca najbolji put.
Isto vrijedi i za dijete.

Ekstremi, kaže, nisu rješenje. Ni prehrana s previše masnoća, ni ona s previše bjelančevina ne donose dugoročno zdravlje. Najbolji put je umjerenost i povratak osnovama, mediteranskom načinu prehrane koji je upravo karakterističan za naše krajeve.

U cijeloj priči važno je razdvojiti trendove od medicine.

Ne radi se o modi, izgledu ni pritisku društvenih mreža. Radi se o liječenju bolesti. Pretilost se mora shvatiti ozbiljno i liječiti sustavno, a ne brzinski.
Na kraju poručuje svima koji razmišljaju o terapiji da prvi korak uvijek mora biti razgovor s liječnikom.

Treba vidjeti postoji li zdravstveni razlog za višak kilograma ili je riječ o životnim navikama. Tek nakon toga može se odlučivati o daljnjim koracima.

Zdravlje se ne gradi prečacima. Gradi se strpljenjem, promjenom navika i odgovornim pristupom vlastitom tijelu.