NEĆETE VJEROVATI Baš ova općina u DNŽ u 2025. godini nema negativan prirodni prirast!

Kad bi vam dali da pogađate koja jedinica lokalne samouprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nema negativan prirodan prirast, sigurno nikad ne biste rekli da je to baš Lastovo!

Općina Lastovo tijekom 2025. godine nije zabilježila ni pozitivan prirodan prirast, zabilježila je nulti, odnosno jednak broj rođenih i umrlih.

Statistika je to koju nije objavio Državni zavod za statistiku, oni će podatke o 2025. objaviti tek u srpnju 2026. godine. Puno ažurnija je lastovska Župa sv. Kuzme i Damjana koja je podatke objavila na službenim društvenim mrežama. Statistika je ogoljena, jednostavna, iskrena i tradicijska pa smo je jednostavno morali objaviti u cijelosti.

U 2025. godini u Župi Lastovo rođeno je sedmero djece, a isto toliko djece je i kršteno, od čega pet dječaka i dvije djevojčice. U maticu umrlih tijekom 2025. godine upisano je sedam osoba, šest muškaraca i jedna žena. Iz same župe umrle su tri muške osobe, dok su četiri osobe koje su ovdje sprovođene preminule iz drugih župa. Sakrament proviđenja prije smrti primilo je četvero vjernika. U maticu vjenčanih upisano je jedno vjenčanje, Kuzme Lešića i Dee Stjepane Telente, dok su zabilježena i tri ženidbena navještaja župljana koji su brak sklopili u drugim župama, Masima Antice i Dore Horvat, Nikole Silića i Sandre Zorić te Krista Lešića i Antonije Jurić.

Prvu Svetu Pričest u 2025. godini primilo je šestero djece, pet dječaka i jedna djevojčica, dok sakrament Svete Potvrde tijekom godine nije održan. Za Svetu Potvrdu u 2026. godini priprema se sedmero pripravnika, pet djevojaka i dva mladića, dok su za primanje Svete Potvrde evidentirana i četiri odrasla pripravnika, svi muškog spola. Sakrament bolesničkog pomazanja u 2025. godini primilo je oko trideset osoba, kako starijih tako i mlađih vjernika u potrebi.

Izvrsna je to statistika za najudaljeniji hrvatski, pučinski otok na kojem živi oko 750 stanovnika te na kojem je život objektivno zahtjevniji nego u većini drugih sredina, a pogotovo ako uzmemo u obzir statistiku ranijih godina i negativne, demografske trendove u županiji.

Prema podacima DZS za 2024. godinu, Dubrovačko-neretvanska županija stoji nešto bolje od državnog prosjeka, ali i dalje bilježi negativan saldo. Tijekom 2024. godine u županiji rođeno je 1.034 djece, dok je umrlo 1.316 osoba, što rezultira prirodnim padom od 282 stanovnika.

Ako bacimo đir po županiji, uočit ćemo zanimljive razlike. Grad Dubrovnik, kao administrativno i gospodarsko središte, zabilježio je 335 rođenih i 463 umrlih, odnosno prirodni pad od 128 stanovnika. To potvrđuje da ni urbani centri, opterećeni visokim troškovima života i iseljavanjem mlađeg stanovništva, više ne mogu amortizirati negativne demografske trendove.

Za usporedbu, Grad Korčula je u 2024. godini imao 55 rođenih i 66 umrlih, što predstavlja blag, ali kontinuiran minus. Ploče bilježe znatno lošiji omjer sa 62 rođena i čak 100 umrlih, dok je Opuzen također u minusu, iako manjeg intenziteta. S druge strane, Metković se ponovno izdvaja kao demografska iznimka, sa 186 rođenih i 138 umrlih ostvario je prirodni prirast od čak 48 stanovnika u 2024. godini, čime praktički nosi pozitivnu demografsku sliku čitave županije, a tome se u 2025. priključuje i Lastovo!

Međutim, još izraženiju sliku depopulacije daju podaci za općine. Većina njih bilježi negativno prirodno kretanje, osobito u ruralnim i otočnim sredinama. Orebić, Vela Luka, Dubrovačko primorje, Konavle, Mljet, Lumbarda i Trpanj nalaze se u kontinuiranom minusu, što upućuje na ubrzano starenje stanovništva i smanjenu reproduktivnu bazu. Otoci pritom ne bilježe dramatične godišnje padove, ali dugoročno ulaze u zonu demografske iscrpljenosti u kojoj svaka nova godina, gotovo bez presedana, završava s više umrlih nego rođenih.

Rijetke pozitivne iznimke bilježe Blato i Župa dubrovačka. Blato je u 2024. godini imalo četiri stanovnika prirodnog prirasta, dok je Župa dubrovačka ostvarila značajan plus od 23 stanovnika, što se dobrim dijelom može pripisati suburbanizaciji i doseljavanju mladih obitelji vezanih uz šire dubrovačko područje.

Prema podacima DZS o prirodnom kretanju stanovništva u 2024. godini, Općina Lastovo zabilježila je negativan prirodni prirast. Tijekom godine rođeno je manje djece nego što je umrlo stanovnika, a prirodni pad iznosio je 9 osoba.

Nasuprot tome, župna statistika za 2025. godinu pokazuje znatno povoljniju sliku, što je za malu, otočnu zajednicu iznimno važan podatak. Iako je prerano govoriti o preokretu trenda, činjenica da je u jednoj godini postignuta ravnoteža između rođenih i umrlih predstavlja ohrabrujući podatak, osobito ako se promatra u širem kontekstu dugogodišnje depopulacije otoka, a još plus ako uzmemo u obzir da je četvero umrlih zabilježeno u župama van Lastova.

Drugim riječima, 2025. godina neće riješiti probleme iz 2024., ali pokazuje da Lastovo još uvijek ima demografski potencijal. Taj je potencijal krhak, ali tu je, zabilježen je i najmanje što zavređuje jest sustavna podrška i angažirane mjere jedinice lokalne i regionalne samouprave.

FOTO: Visit Lastovo, Marko Lorenzo Blaslov, Yuya Matsuo, Ante Gugić, Andrea Korunić