Znate li da je dragocjena relikvija koju bratovština Svih Svetih čuva stoljećima komadić plašta sv. Josipa
Dora Lozica
19. ožujka 2025.
Danas je spomendan sv. Josipu, zaštitniku Crkve i obitelji, očeva, muževa, zanatlija i radnika te već više od tri stoljeća i svih Hrvata. Iako je sv. Josip na otoku prvenstveno Velolučanin budući da najveće otočno mjesto danas slavi Dan Općine Vela Luka, on je i na mnoge načine povezan s Korčulom.
A to nam je otkrio Mihovil Depolo, gaštald najstarije korčulanske bratovštine Svih svetih i Dobre smrti. U bogatoj i jedinstvenoj povijesti korčulanskih bratovština posebno se ističe bratovština Svih Svetih osnovana 1301. godine, jednu godinu nakon osnivanja Korčulanske biskupije.
Nekad su bratovštine bile moćne organizacije, podržavala ih je crkvena i svjetovna vlast na temelju čega su stjecale materijalna bogatstva kojima su samostalno upravljale utječući na gospodarstvo čitavog otoka. Osim liturgijskih obaveza prema crkvi, bratovštine su imale socijalnu ulogu u svakodnevnom životu, novčano se pomagalo bratimima u nevolji, siročadi, davao se miraz za kćeri i slično. Bratovština Svih svetih imala je i posebnu ulogu koja je, pokazat će se kasnije, bila presudna za neprekidno postojanje već više od 724 godine. Sasvetani su pokapali mrtve, a kad je francuska vlast u Korčuli ugasila djelovanje svih bratovština, baš su ukopi spasili bratovštinu Svih svetih koja je nastavila s radom.
No, to je ono što znaju svi koje zanima nacionalna liturgijska povijest u kojoj Korčula ima posebno mjesto, a gaštald Depolo otkrio nam je i druge zanimljive detalje o bratovštini i njenoj vezi sa sv. Josipom.
Davne 1632. godine u Korčuli je osnovano cehovsko udruženje brodograditelja i drvodjelaca nazvano Banka svetog Josipa. Ova banka nije bila financijska ustanova kakvih imamo danas, već svojevrsno osiguravajuće društvo unutar bratovštine koje je okupljalo majstore brodograditelje i obrtnike na čijim je vrijednim rukama počivala slavna, korčulanska brodograditeljska povijest. Zahvaljujući bočnom oltaru u crkvi Svih Svetih posvećenom sv. Josipu, inače zaštitniku tesara i radnika, odlučeno je da će banka nositi baš njegovo ime. Tradicija brodogradnje i zanatstva duboko je utkana u povijest Korčule, a naslijeđe Banke svetog Josipa svjedoči o snazi zajedništva njenih majstora.
Bočni, kameni oltar sv. Josipa priča je za sebe. Rad je Antuna Jeričevića iz 1820. godine, s palom Svete Obitelji koju je naslikao Gaspar Ottoni. Ovaj oltar svjedoči o dugoj korčulanskoj tradiciji pobožnosti prema omiljenom svecu, Isusovom poočimu.
Ono što nas je posebno iznenadilo je dragocjena relikvija koju bratovština Svih Svetih čuva već stoljećima, a to je komadić plašta sv. Josipa pohranjen u relikvijaru iz 18. stoljeća!
„Za pretpostaviti je da je relikvija nabavljena 1732. godine kad je naša bratovština bila pripojena Nadbratovštini Presvetog Sakramenta u Rimu, sa sjedištem u Panteonu pošto se veći dio plašta čuva baš u Rimu. Ova rijetka relikvija svjedoči o dugoj povijesti naše bratovštine i pobožnosti prema svetom Josipu“, ispričao nam je ponosno gaštald Depolo.
„U srijedu, na blagdan svetog Josipa, pozivamo vas na svetu misu u 18 sati u bratimskoj crkvi, gdje ćemo zajedno moliti njegov zagovor. Sveti Josipe, moli za nas!“, poručio je.
Dora Lozica
Foto Nikša Smoje
