Izvrsne vijesti za Zračnu luku Dubrovnik, stekli su pravo na europski novac

Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta u srijedu je prihvatio dogovor s Vijećem EU-a o ažuriranim smjernicama za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), koje sada uključuju više prometnih pravaca i čvorišta u Hrvatskoj. Ove smjernice će omogućiti bolje povezivanje ključnih prometnih točaka u Hrvatskoj s ostatkom Europe, čime će se dodatno unaprijediti infrastruktura i prometna povezanost zemlje.

Jedna od glavnih prednosti ažuriranih smjernica je mogućnost da Zračne luke Zagreb, Dubrovnik i Split osiguraju direktnu željezničku, tramvajsku ili metro vezu do najvećeg grada u blizini uz pomoć europskih sredstava. Također, osam manjih gradova od Savudrije do Dubrovnika dobit će pristup financiranju za modernizaciju morskih i zračnih luka, što uključuje obnovu marina, dodatne vezove, obnovu riva i lukobrana, te modernizaciju infrastrukture u manjim regionalnim zračnim lukama poput onih u Puli i Cresu.

Privremeni sporazum postignut prošlog prosinca između pregovarača Vijeća i Parlamenta predstavlja ažuriranje plana EU-a o izgradnji mreže željeznica, cesta, unutarnjih plovnih putova i kratke pomorske rute povezane preko luka i terminala diljem Europske unije. Trenutni TEN-T projekti uključuju značajne infrastrukturne projekte kao što su Rail Baltica, tunel Brenner te brza željeznička linija Lisabon–Madrid.

U Hrvatskoj je do sada u europske prometne koridore bila uključena samo prometna veza Zagreba i luke Rijeka, no nove smjernice sada uključuju i luke Split i Ploče, regionalne željeznice u unutrašnjosti, zračne luke i drugu infrastrukturu. Hrvatska će zahvaljujući ovim ažuriranim smjernicama, za razvoj svoje prometne infrastrukture imati pristup fondu od 26 milijardi eura predviđenih EU-ovim financijskim okvirom do 2027. godine. Ta sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) namijenjena su razvoju devet europskih koridora i povezivanju 424 europska grada s lukama, zračnim lukama i željezničkim terminalima.

U pregovorima s Vijećem EU-a, Europski parlament je stavio fokus na intermodalni prijevoz, koji se prvenstveno odvija željeznicom, unutarnjim plovnim putovima ili kratkom pomorskom plovidbom. Na temelju novih pravila, intermodalni prijevoz će biti pojačan elektrificiranim željeznicama u središnjoj TEN-T mreži, koje će se kretati brzinama od 160 km/h za putnički željeznički promet i 100 km/h za teretni promet, te će prelaziti unutarnje granice EU-a u prosjeku za manje od 25 minuta do kraja 2030. godine, navodi Europski parlament.

Odbor za promet i turizam je usvojio dogovor pregovarača Parlamenta i Vijeća s 35 glasova za, jednim protiv i dva suzdržana. Privremeni sporazum o pravilima TEN-T zastupnici će u punom sastavu još trebati prihvatiti na jednoj od predstojećih plenarnih sjednica, vjerojatno u travnju.

IDS-ov eurozastupnik Valter Flego, koji je aktivno sudjelovao u oblikovanju ažuriranih smjernica, ističe kako “europski koridori Hrvatskoj donose velika financijska sredstva, a Hrvatsku još samo jedan korak dijeli do 26 milijardi eura od Europe, koje ćemo trošiti na financiranje velikih prometnih projekata”. Flego napominje kako će brzine hrvatskih željeznica zahvaljujući ovim projektima trebale povećati na do 160 km/h, što je značajan napredak u odnosu na trenutnu prosječnu brzinu od 50 km/h.

Jedan od ključnih projekata koji će biti omogućen zahvaljujući ovim sredstvima je željeznički tunel kroz Učku. Luka Rijeka će ući na čak tri europska koridora, dok će Split i Ploče biti uključeni u jedan. Regionalne željeznice, poput Istarske i Podravske pruge, također će biti modernizirane, čime će se poboljšati povezivanje Istre s Trstom i otvoriti put za velike investicije u prometnu infrastrukturu.

Flego ističe kako je prepoznata potreba za uvrštavanjem Luke Rijeka uz ostale Sjevernojadranske luke te povezivanjem Istre i Rijeke sa Slovenijom cestom i željeznicom. Također, zemlje Zapadnog Balkana prvi će put imati priliku koristiti sredstva iz CEF-a. Ove izmjene predstavljaju značajan korak naprijed za Hrvatsku i regiju, stavljajući ih u sam vrh europske prometne politike.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija